BLOGGER TEMPLATES AND TWITTER BACKGROUNDS »

петак, 10. јул 2009.

Rapa nui-Uskrsnje ostrvo


Opste informacije o Cileu mozete procitati OVDE

Uskršnje ostrvo

Uskršnje ostrvo (Rapa Nui jezik: Rapa Nui, prevod: „Veliki Rapa“) je polinezijsko ostrvo u južnom Pacifiku koje pripada Čileu. Nalazi se 3.600 kilometara zapadno od kontinentalne obale Čilea i 2.075 kilometara istočno od Ostrva Pitkern. Otuda, ovo je jedno od najizolovanijih ostrva na svetu.

Rapa Nui nije izvorno ime ostrva. Njega su doneli radnici sa ostrva Rapa Iti (ostrva Austral, Francuska Polinezija). Izvorno ime je Te pito o te henua (Pupak sveta), ali i ovo ime izgleda potiče sa ostrva Markiz.

Ostrvo je trouglastog oblika, ima površinu od 163.6 km² i 3791 stanovnika (po popisu iz 2002.). U glavnom naselju Hanga Roa živi njih 3304.

Biljni i životinjski svet je danas jako proređen. Ostrvo je, u osnovi, pokriveno travom. Nekada su na ostrvu postojale endemične vrste palmi, grmova i drugih biljaka i ptica.

Uskršnje ostrvo je čuveno širom sveta po svojim moai statuama, koje se nalaze uz obale ostrva (vidi: Kultura Uskršnjih ostrva).

Danas je ostrvo prvorazredna turistička destinacija. Veliki broj turista je pretnja opstanku lokalne kulture i načina života.

Istorija

Evropljani su prvi put stigli na ostrvo 1722, na Uskrs, kada je holandski pomorac Jakob Rogeven stigao i zatekao 2-3 hiljade stanovnika na ostrvu. Stanovništvo je u to vreme bilo u velikom opadanju usled prenaseljenosti, uništenja šuma i drugih prirodnih resursa.

Iako se populacija kasnije povećala do 4000, sredinom 19-og veka, deportacije ropske radne snage i bolesti su smanjile stanovništvo na samo 110 (1877). Današnje stanovništvo je kombinacija potomaka ovih pra-stanovnika (60%) i došljaka iz Čilea (40%).

Ostrvo je ušlo u sastav Čilea 1888.

5. maja 1722. godine na Uskršnju nedelju, holandski admiral i moreplovac Jakob Rogeven, ploveći 4.000 kilometra istočno od Čileanske obale, postao je prvi Evropljanin koji je stigao na malo vulkansko ostrvo. Pored 4.000 stanovnika više su ga impresionirale stotine kolosalnih kamenih statua visokih i do dvadeset pet metara.
Moderno doba je u Uskršnjem Ostrvu dobilo novu temu za spekulacije.
1. Otkud na najizolovanijem mestu na planeti, komadiću vulkanskog tla, monolitne kamene glave nepoznatog porekla, teške po nekoliko desetina tona?
2. Ko je autor misterioznih hijeroglifa pronađenih na hiljadama kamenih ploča kada ni na jednom bližem ili daljem ostrvu nije zabeležen slučaj služenja pismom?
3. Kako je to ostrvce usred ničega uopšte naseljeno?
Dosadašnji pokušaji dešifrovanja hijeroglifa slažu se da kamene ploče govore o “Stvaranju” i “Istoriji” i to dotada nepoznatim, ali fascinantnim pismom. Pominju se veze sa egipatskim i Hindu hijeroglifima, a poslednjih godina, priča se o poseti vanzemaljaca koji su laserskim zracima ispisali prve kamene ploče.
Uvidom u fotografije kamenih glava na postoljima i uvidom u lasersku preciznost kojom su kameni blokovi obrađivani, ostaje se bez odgovora na pitanje koja je to civilizacija iz dubine prošlosti imala tehnologiju za obradu, a zatim i za prevoz desetine tona teških kamenih blokova. Inače, domoroci i ribari, nisu poznavali ni metal (alat) ni točak (prevoz).
Uskršnje ostrvo je najusamljenije mesto na svetu koje svojim neobjašnjivim fenomenima budi radoznalost već vekovima. Nalazi se na 3.700 kilometara od prvog kopna, usred Pacifika. Ono po čemu je Uskršnje ostrvo svetski poznato jesu ogromne kamene statue ili moai. Čudesne ljudske glave ili tela sa duguljastim glavama, velikim ušima i ovalnim očima, čije su beonjače napravljene od morskog sedefa i nalaze se na celom ostrvu. Od 276 statua, 53 imaju na glavi i čudne crvene kamene šešire. Često se nalaze u grupama, na obali, okrenute ka kopnu.Napravljene su od vulkanskog kamena i pretpostavlja se da su stare od 400 do 1.000 godina. Neke su visoke i do 20 metara, a teške i više od 100 tona.
Niko, međutim, do danas ne zna zašto su preci današnjih stanovnika ostrva pravili “kamene Bogove”, ni koga su ti ćutljivi kolosi uopšte predstavljali. Po mišljenju većine naučnika, oni nikako ne predstavljaju ostrvljane, jer tipični oblik lica kamenih statua uopšte ne odgovara obliku lica domorodačkog stanovništva.
Na severnoj strani ostrva, na plaži Anakena, koja je po legendi prva naseljena, pre petnaestak godina jedna japanska kompanija ponovo je postavila 15 skulptura moaija, koje je 1960. godine delimično uništio cunami. Tu se nalazi i nekoliko interesantnih petroglifa (slike na steni), koji prikazuju kornjaču sa ljudskom glavom, ribu i mitske motive.
Nacionalni park Rapa Nui i skoro celo ostrvo su još od 1935. godine proglašeni za nacionalni park. Pećine, platforme, moai, sela, sve je vredno obilaska.

0 коментара: